INTERNATIONAL UNIVERSITY OF SARAJEVO INTERNACIONALNI UNIVERZITET U SARAJEVU. Fakultet umjetnosti i društvenih nauka. Odsjek društvenih nauka

Transcription

1 INTERNATIONAL UNIVERSITY OF SARAJEVO INTERNACIONALNI UNIVERZITET U SARAJEVU Fakultet umjetnosti i društvenih nauka Odsjek društvenih nauka Studijski program psihologije Akademska godina: 2014/15. Copyright IUS 2014.All rights reserved. FASS Faculty of Arts and Social Sciences - 3 -

2 SADRŽAJ 1 O Univerzitetu 1 2 O Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka 3 3 Naši studenti 4 4 Osiguranje kvaliteta 5 5 Evropski sistem prijenosa bodova (ECTS) 6 6 Trajanje studija,dodjeljivanje ECTS bodova i dodatka diplomi 7 7 Oblici provođenja nastave i provjere znanja studenata 7 8 Uvod u naučnu oblast i opći opis studija 9 9 Ciljevi studijskog programa Mogućnost zaposlenja Akademsko osoblje I ciklus studija Ciljevi i profil I ciklusa studija Predviđeni ishodi učenja I ciklusa studija Nastavni plan i program I ciklusa studija Uvjeti za upis i ponovni upis na I ciklus studijskog programa II ciklus studija Ciljevi i profil II ciklusa studija Predviđeni ishodi učenja II ciklusa studija Nastavni plan i program II ciklusa studija Uvjeti za upis i ponovni upis naii ciklus studija III ciklus studija Ciljevi i profil III ciklusa studija Predviđeni ishodi učenja III ciklusa studija Nastavni plan i program III ciklusa studija Uvjeti za upis naiii ciklus studija

3 1 O Univerzitetu Internacionalniuniverzitet u Sarajevu neprofitna je i nezavisna visokoškolska ustanova koja samostalno osigurava sredstva za svoj rad i nudi obrazovanje na sva tri ciklusa studija, kao i posebne programe za profesionalno usavršavanje u registriranim oblastima. Obrazovanje se realizira putem naučnih i umjetničkih programa koji se međusobno prožimaju omogućujući simbiozu tradicionalnih i novih disciplina. Univerzitet podstiče i promovira akademsku, kulturnu i društvenu saradnju s regionalnim i međunarodnim univerzitetima srodne orijentacije. Internacionalni univerzitet u Sarajevu akreditiran je od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i upisan i državni Registar akreditrianih visokoškolskih ustanova u BiH koji se vodi pri Agenciji za razvoj obrazovanja i osiguranje kvaliteta. IUS je i pridruženi član Evropske asocijacije univerziteta (European University Association - EUA). Međunarodni karakter Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, sa studentimaiz cijelog svijeta i akademskim osobljem sa značajnim međunarodnim iskustvom, studijskim programima daje poseban kvalitet. Neposrednom interakcijom studenti Univerziteta imaju privilegiju upoznavati različite kulture što im omogućava ne samo usvajanje znanja, kompentencija i vještina iz uže oblasti studijskog programa već i stjecanje drugih vještina i iskustava koja suu globaliziranom svijetu izuzetno važna. Pohađanje nastave na engleskom jeziku i praćenje međunarodnih naučnih i stručnih časopisa, uz korištenje najbolje literature iz relevantnih oblasti, osigurava studentima kvalitetno obrazovanje iz oblasti specifičnih za Studijski programa psihologije kao i uvid u savremene tokove ove moderne nauke. Nastavni plan i program usklađen je sa bolonjskim sistemom obrazovanja i bh. nacionalnim okvirom kvalifikacija. Kroz veliki broj izbornih predmeta studenti imaju mogućnost upoznati se i sa sadržajima iz drugih naučnih oblasti koje se izučavaju na Univerzitetu čime je omogućena horizontalna prohodnost studenata.svršeni studenti dobijaju dvojezičnu diplomu i dodatak diplomi na engleskom i na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Nastavni plan i program I ciklusa studija također ispunjava uvjete za stjecanje diplome bakalaureata iz oblasti psihologije u Republici Turskoj na način koji je utvrdilo Vijeće za visoko obrazovanje Republike Turske (YÖK). Osnivač IUS-a Osnivač IUS-a je Fondacija za razvoj obrazovanjasarajevo. Osnovana je u Sarajevu godine kao nevladina organizacija neprofitnog karaktera s ciljem kreiranja uvjeta za unapređenje obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Misija IUS-a Misija IUS-a je formiranje kompetentnih i pouzdanih ljudi koji pored sposobnosti samostalnog i kritičkog mišljenja imaju i snažan osjećaj socijalne odgovornosti. Univerzitet želi doprinositi razvoju nauke i tehnologije kao i prenošenju znanja za dobrobit društva. VizijaIUS-a IUS će formirati kulturu izvrsnosti koja će zadovoljiti potrebe i institucije čiji je primarni cilj kvalitetno obrazovanje ali će kroz interdisciplinarnu obrazovnu infrastrukturu stvarati i prenositi znanje te postati međunarodnareferentna tačka u obrazovanju i nauci

4 Organizacione jedinice Univerzitet ima sljedeće organizacione jedinice: Fakultet prirodnih i tehničkih nauka (FENS); Fakultet menadžmenta i javne uprave (FBA); Fakultet umjetnosti i društvenih nauka (FASS); Istraživački institut sa centrima. Kampus Kampus Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) smješten je na Ilidži, u blizini prirodnih izvora ljekovite vode i arheološkog nalazišta iz rimskog razdoblja. Okružen prirodnim ljepotama, omeđen obalom rijeke Željeznice, naš univerzitet je blizu poznatog sarajevskog parka Vrelo Bosne. Dobro povezan s centrom Ilidže, središtem grada, aerodromom i drugim važnim odredištima, a lijepim pogledom na planine, kampus je miran i prijatan za učenje. Moderne prostorije za učenje i istraživački centri, ljubazno osoblje, i mnogobrojne mogućnosti kojima se akademski život dopunjuje sa društvenim i kulturnim pružaju jedinstvenu kombinaciju studiranja mladima iz cijeloga svijeta. Bogati resursi IUS-a, bibliotekai čitaonice, bežični pristup internetu, pristup naučnim bazama podataka (kao što je npr. JSTOR), smještajni kapaciteti, sportski tereni, restorani, snažna su podrška nastavnim i vannastavnim aktivnostima studenata. 2 O Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka Fakultet umjetnosti i društvenih nauka pruža mogućnost za stjecanje akademskih zvanja iz različitih oblasti umjetnosti, društvenih i kulturoloških nauka. Na Fakultetu se trenutno realiziraju sljedeći studijski programi: ODSJEK UMJETNOSTI Vizuelne umjetnosti i dizajn vizuelnih komunikacija; ODSJEK DRUŠTVENIH NAUKA Društvene i političke nauke; Psihologija. ODSJEK KULTUROLOŠKIH STUDIJA Kulturološke studije; Engleski jezik i književnost. Cilj studijskih programa na Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka jeste uspostavljanje ravnoteže između profesionalnog obrazovanja u glavnoj oblasti interesovanja studenata i stjecanja dodatnih znanja obuhvaćenih izbornim predmetima iz srodnih oblasti unutar nastavnog plana i programa, a sve u cilju širenja perspektiva i pripreme za ulogu visokoobrazovanih - 6 -

5 stručnih građana. Pored toga, fokus realizacije svih programa je na postizanju usklađenosti između potrebnog teorijskog znanja koje zahtijeva matična oblast i kritičkog intelektualnog i/ili umjetničkog senzibiliteta neophodnog za prilagođavanje u konstantno promjenljivom i zahtjevnom svijetu. 3 Naši studenti Uključenost studenata u odlučivanjei unapređenje nastavnih procesa Studentski parlament (SPIUS) predstavlja i zastupa studente i na taj način aktivno učestvuje u ostvarenju njihovih prava. Studentski parlament (SPIUS) također delegira predstavnike studenata u članstvo tijela Univerziteta čime omogućava punopravno ostvarivanje njihovih prava i uključenost u procese donošenja odluka. Predstavnici studenata također su uključeni u procese izrade evaluacije te u periodične analize studijskih programa. Savjetovanje studenata Univerzitet pridaje posebnu važnost akademskom savjetovanju studenata u toku njihovog studija. Dekan svakom studentu neformalno dodjeljuje akademskog savjetnika koji ima obavezu da nadgleda i ocjenjuje napredak studenta te ga savjetuje o obaveznim i izbornim predmetima koje treba prijaviti kako bi što uspješnije napredovao tokom studija. Za vrijeme prijave (registracije) predmeta, odnosno ovjere semestara, student je obavezan konsultirati se sa svojim akademskim savjetnikom oko izbora i prijave predmeta u narednom semestru. Prije početka semestra, akademski savjetnik studentu odobrava listu predmeta za naredni semestar. Promoviranje mobilnosti studenata Ured za međunarodnu saradnju Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IRO) intenzivno radi na promoviranju mobilnosti studenata kroz različite programe razmjene kao što su Erasmus+ i Mevlana. Pri tome se studentima osigurava priznavanje ECTS studijskih bodova ostvarenih prilikom razmjene, a osoblje Ureda savjetuje studente i pomaže im da naprave odgovarajući izbor. Studentski klubovi Kako bi akademsko iskustvo bilo što potpunije, studentima IUS-a omogućene su raznovrsne vannastavne aktivnosti. Trenutno je aktivno 19 studenskih klubova od kojih ćemo spomenuti IUS Rock Bend, Poduzetnički klub, Klub za intelektualne aktivnosti, Fudbalski klub, Klub za razvoj kulture, umjetnosti, društvenih i sportskih vještina, Istraživački klub, Klub studenata arhitekture i Klub fotografije. 4 Osiguranje kvaliteta Osiguranje kvaliteta obuhvata i sam proces izrade studijskog programa tokom kojeg je definirana obaveza konsultiranja nastavnog osoblja, stručnjaka iz date oblasti, studenata, predstavnika privrede i poslodavaca telokalne zajednice. U toku implementacije provode se redovne analize svih bitnih indikatora realizacije studijskog programa što se ogleda u periodičnim sistemskim analizama i izvještajima. Sistem implementacije nastavnog procesa i ocjenjivanja rada studenata daje dovoljno autonomije svakom nastavniku kako bi prilagodio nastavne metode i ocjenjivanje svakom pojedinom predmetu, ali uz poštivanje jasno definiranih standarda na - 7 -

6 nivou Univerziteta. Na ovaj način osigurana je transparentnost procesa ocjenjivanja, ali i data mogućnost prilagođavanja svakom nastavniku i studentu. 5 Evropski sistem prijenosa bodova (ECTS) U cilju efikasne mobilnosti studenata nastavni plan i program organiziran je kroz predmete čije su vrijednosti izražene jedinicima evropskog sistema prijenosa bodova (ECTS). Ukupan predviđeni broj ECTS bodova dodjeljuje se nakon polaganja ispita i ocjenjivanja, a razlike u stepenu ostvarivanja definiranih ishoda učenja izražavaju se ocjenama u skali od F, FX do A, odnosno od 5 do 10. ECTS sistem primjenjuje se kod svih studentskih prelaza. Svi predmeti navedeni su prema nivou (studijskoj godini) unutar određenog ciklusa studija, i to brojčano: ; ; i za četiri godine I ciklusa studija, za II ciklus studija i za III ciklus studija. Prvi broj upućuje na godinu studija na kojoj se predmet izvodi. Svi predmeti imaju kratak naziv, tj. skraćenicu ispred broja, koja jasno upućuje na program na kojem se taj predmet nudi (npr. ARCH - arhitektura). Razlika u sadržaju i bodovnim vrijednostima unutar predmeta iskazana je kroz broj sati koji su planirani za predavanja, vježbe, odnosno samostalan rad (3+0 ili 2+2 ili 2+1+2). Svaki studijski program na Univerzitetu određuje i obavezu uspješnog obavljanja studentske prakse u trajanju od najmanje 30 dana. 6 Trajanje studija,dodjeljivanje ECTS bodova i dodatka diplomi U donjoj tabeli prikazani su podaci o trajanju i dodjeli ECTS studijskih bodova studentima nakon uspješnog okončanja određenog ciklusa studija i to: Ciklus studija Ostvareni ECTS studijskibodovi nakon okončanog ciklusa Trajanje studija: I ciklus godine II ciklus 60 1 godina III ciklus godine Studentima koji diplomiraju dodjeljuje se diploma i dodatak diplomi koji sadrže: stečeno zvanje, nazive položenih predmeta, realizirane projekte, završni rad/projekt, postignute ocjene, ostvareni broj ECTS bodova, prosjek ocjena za svaki semestar i ukupan prosjek ocjena na ciklusu studija i druge zakonom propisane elemente. 7 Oblici provođenja nastave i provjere znanja studenata Nastavne aktivnosti koje se primjenjuju na Univerzitetu razlikuju se u ovisnosti od fakulteta i naučnih disciplina. Općenito, predmeti prirodnih nauka imaju tendenciju veće strukturiranosti i više sati provedenih u direktnom radu sa studentima u odnosu na predmete društvenih i humanističkih nauka. Važna komponenta studiranja na Univerzitetu predstavlja samostalan rad studenata, a individualnim konsultacijama sa studentima Univerzitet posvećuje posebnu pažnju. Akademsko osoblje koristi kombinaciju više nastavnih oblika kako bi se postigli predviđeni ciljevi učenja i povećala zainteresiranost studenata za rad. Nastavne aktivnosti Vrijeme provedeno na nastavi i u radu sa drugim studentima može imati nekoliko oblika, ali obično uključuje kombinaciju - 8 -

7 dolje navedenog: - Predavanja prilikom kojih se najčešće koriste štampani materijali, slajdovi ili prezentacije, ali je glavni fokus na slušanju izlaganja. - Vježbe gdje asistenti interaktivno rade s manjim brojem studenata nadopunjujući predavanja obradom specifičnih tema ili rješavanjem zadataka. - Većina predmeta uključuje i određene oblike praktične nastave, kao što su laboratorijske vježbešto može podrazumijevati i sedmični rad u laboratoriju gdje studenti usavršavaju profesionalne vještine i stječu prektična iskustva. - Studentska praksa u trajanju od najmanje 30 radnih dana u poslovnom okruženju studentima pruža mogućnost da donesu informirane odluke o svojim budućim pozivima. Individualni rad studenata Osim pohađanja predavanja i vježbi, studenti provode veliki dio radne sedmice u samostalnom učenju koje uključuje čitanje relevantih studijskih materijala, istraživanje, boravak u biblioteci, izradu zadaće, pripremu seminarskih radova i referata te rad na različitim grupnim ili individualnim projektima i prezentacijama. Oblici provjere znanja studenata Internacionalni univerzitet u Sarajevu primjenjuje pismene, usmene i praktične oblike provjere znanja studenata. Ocjenjivanje studenata provodi se testiranjem, odnosno, vrednovanjem pisanih i praktičnih radova i ispitivanjem u skladu sa predviđenim programom, postavljenim ciljevima učenja i procedurama ocjenjivanja. Ispiti iz umjetničkih oblasti polažu se komisijski. Svi su oblici provjere znanja javni. Konsultacije Predmetni nastavnici održavaju redovne konsultacije sa studentima koristeći različite vidove kao što su kabinetske konsultacije, konsultacije u učionici, putem a ili savremenih računarskih aplikacija, kao što je Moodle, kako bi omogućili studentima da što uspješnije savladaju nastavno-naučne sadržaje i postignu obrazovne ciljeve. Vrednovanje znanja studenata Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi: a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi bodova; b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi bodova; c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi bodova; d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi bodova; - 9 -

8 e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi bodova; f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova. 8 Uvod u naučnu oblast i opći opis studija U modernom društvu područje psihologije sve više dobiva na značaju. Psiholozi su direktno ili indirektno uključeni u skoro sve oblasti društvenih nauka a posebno u oblasti obrazovanja, zdravstva ili industrije. Psihologija se uglavnom dovodi u vezu s psihološkom terapijom i kliničkom praksom dok se mnoge druge bitne grane psihologije, poput kognitivne, razvojne, industrijske/organizacijske i socijalne psihologije često zanemaruju. Bez obzira da li rade direktno s ljudima ili indirektno u drugim poljima, psiholozi su uvijek uključeni u rad koji zahtijeva kritičko mišljenje i vještine potrebne za rješavanje problema. U posljednje dvije dekade psiholozi su se usmjerili na prevenciju u oblasti mentalnog zdravlja kao i na sistematsku izgradnju kompetencija kod ljudi, a ne samo na ispravljanje slabosti. Novi trendovi usmjereni su na kreiranje nauke o ljudskoj snazi s ciljem razumijevanja i usvajanja tih vrijednosti kod mladih ljudi. Promocija ovih novih trendova bit će jedan od naših obrazovnih ciljeva. Novi ekonomski razvoj u društvu zahtijeva prilagođavanje ljudi ovim promjenama kako u organizacionom tako i u psihološkom smislu. Potreba za boljim razumijevanjem novih društvenih zahtjeva kao i otkrivanjem ponašanja koje će osigurati adekvatan odgovor na nove izazove, postaju imperativ ljudskog razvoja. Ovaj proces će biti izazov i za čovjeka i za društvo u cjelini. Pored ostalih profesionalaca, psiholozi imaju važnu ulogu u olakšavanju tog procesa prilagođavanja djeci i odraslim te je stoga jedan od naših ciljeva priprema naših studenata za ovaj izazovan proces. Na našem univerzitetu studij psihologije organiziran je u tri ciklusa, i to: I ciklus (zvanje: bakalaureat psihologije), II ciklus (zvanje: magistar psihologije) i III ciklus studija (zvanje: doktor nauka iz oblasti psihologije). Prvi ciklus studija, nakon kojeg se stječe akademsko zvanje bakalaureat (BA) psihologije, strukturiran je na način da svim studentima osigura priliku da steknu neophodna znanja i vještine iz oblasti psihologije. Studenti ovog programa moraju ostvariti 240 ECTS bodova tokom četiri godine studija. Predviđeno je da u toku prve dvije godine studenti steknu opća interdisciplinarna znanja, kao i znanja iz teoretskih psiholoških disciplina. Pored obaveznih predmeta studenti će birati i izborne predmete koji im pružaju mogućnost da se usmjeravaju u psihološke discipline koje ih posebno interesiraju. Kandidati mogu aplicirati za II ciklus nakon što ostvare 240 ECTS bodova na I ciklusu studija. Cilj II ciklusa jeste da studentima ponudi naprednija znanja iz oblasti kliničke psihologije. Na program II ciklusa studija mogu se prijaviti kandidati koji imaju BA diplomu iz psihologije, ili neke od srodnih naučnih disciplina. Kako bi uspješno završili II ciklus studija studenti moraju ostvariti 60 ECTS bodova. Nakon što steknu 300 ECTS bodova u toku I i II ciklusa studija, kandidati mogu aplicirati na III ciklus. Kandidati koji imaju zvanje magistra psihologije također mogu aplicirati na III ciklus studija. Međutim, kandidati koji su završili magistarski studij iz drugih srodnih društvenih nauka mogu aplicirati na doktorski studij, ali se od njih može tražiti da polože dodatne predmete iz psihologije prije upisa. Studenti moraju ostvariti ukupno 180 ECTS studijskih bodova tokom III ciklusa studija, od čega stječu 60 ECTS bodova kroz pohađanje nastave i polaganje obaveznih i izbornih predmeta u skladu sa nastavnim planom i programom. Dodatnih 120 ECTS bodova stječu kroz izradu i odbranu završnog (doktorskog) rada. Studij III ciklusa studija traje najmanje tri akademske godine

9 9 Ciljevi studijskog programa Osnovni ciljevi studijskog programa psihologije usmjereni su na stjecanje općih i specifičnih kompetencija u zavisnosti od ciklusa studija. Cilj nam je da ovaj program studentima pruži dobru teoretsku osnovu kao i razumijevanje važnosti istraživanja u psihologiji. Pored toga, želimo da studenti budu osposobljeni identificirati odgovarajuće načine rješavanja psiholoških problema. Studenti će razviti kapacitet da shvate da će psihološka obrazloženja vrlo često biti kompleksna i s određenim tendencijama i nejasnoćama. 10 Mogućnost zaposlenja Moderno društvo ima veliku potrebu za stručnjacima iz oblasti psihologije. Skoro da i ne postoji oblast u društvu gdje psiholozi nisu direktno ili indirektno uključeni. Studenti koji završe I ciklus studija na našem studijskom programu imaju mogućnost da traže zaposlenje odmah nakon završetka studija ili da nastave edukaciju na II ciklusu studija. Oni koji traže zaposlenje otkrit će kako je psihologija jedna od glavnih disciplina, između ostalog, u oblasti obrazovanja, socijalnog rada, marketinga, ljudskih resursa, mentalnog zdravlja, sudske prakse i gerontoloških centara. Bitno je istaći da I ciklus ne pruža neophodne sposobnosti za potpuno neovisnu psihološku praksu. Upravo zbog toga, mnogi studenti nastavljaju obrazovanje na II ciklusu studija u oblastima poput kliničke psihologije, savjetovanja ili školske psihologije, mentalnog zdravlja, industrijske ili psihologije rada te u oblasti drugih nauka. Studenti koji završe II ciklus psihologije bit će osposobljeni za rad u različitim oblastima. Karijera magistra psihologije uključuje, između ostalog, privatnu praksu, rad u školama, bolnicama i centrima za očuvanje mentalnog zdravlja te u drugim institucijama na radnim mjestima pri odjelima ljudskih resursa. Studenti koji završe III ciklus studija bit će osposobljeni za rad u različitim oblastima, prvenstveno u akademskoj zajednici, ali i u drugim naučnim oblastima u kojima je potrebno napredno znanje i vještine istraživanja u društvenim naukama. Studenti koji završe II ciklus studija u oblasti kliničke i savjetodavne psihologije, a potom izaberu istu užu naučnu oblast na doktorskom studiji, imat će mogućnost raditi u vrlo širokim oblastima savjetodavne, kliničke i zdravstvene struke. S obzirom na to da doktorski program dozvoljava studentima specijaliziranje u užoj obasti interesovanja, studenti III ciklusa mogu iskazati svoja interesovanja u određenim užim naučnim oblastima

10 11 Akademsko osoblje Program raspolaže akademskim kadrom sa značajnim iskustvom u radu na visokoškolskim ustanovama širom svijeta te relevantnim naučnim referencama. U nastavku donosimo kratke biografije naših predavača: dr. Senija Tahirović, vanredna profesorica, koordinator programa ured: F2.24 tel.: stahirovic@ius.edu.ba CV link: postdoktorsko obrazovanje u oblasti primjenjene kliničke prakse sa ukupno 4336 NBCC u toku; doktorat na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, BiH, 2007; magisterij na Univerzitetu u Sarajevu, 2002; specijalizacija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 1996, Univerzitet u Sarajevu, Predmeti: Razvojna psihologija Edukacijska psihologija Dječija psihopatologija Psihologija odrasle dobi i starenja Polja istraživanja: dječija psihologija, igra kao terapijski metod u tretmanu psiholoških poremećaja kod djece

11 doc. dr. Bisera Mavrić ured: F 2.4 tel bmavric@ius.edu.ba doktorat na Internacionalnomuniverzitetu u Novom Pazaru, Srbija, 2010; specijalizacija nawilliam Glasser Institute Los Angeles, USA 2011; magisterij na Univerzitetu u Sarajevu,, 2008, Univerzitet u Sarajevu, Predmeti: Uvod u psihologiju I i II Psihologija religioznosti Stavovi i kolektivna ponašanja Historija psihologije Intergrupni odnosi i procesi Poljaistraživanja: socijalna i religijska psihologija, psihologija rada i industrijska psihologija, savjetovanje i psihoterapija. CV link: doc. dr. Anela Hasanagić ured: F 1.6 tel ahasanagic@ius.edu.ba Obrazovanje: doktoratna Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, 2010,; magisterij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 2006; Univerzitet u Sarajevu, Predmeti: Statistika u psihologiji I i II Istraživačke metode u psihologiji Eksperimentalna psihologija Adolescencija i kultura mladih Psihologija ličnosti

12 Polja istraživanja: razvojna psihologija, edukacijska psihologija. CV link: doc. dr. Nina Bosankić ured: F 2.32 tel nbosankic@ius.edu.ba Obrazovanje: doktorat na Univerzitetu u Novom Sadu, Srbija, 2012; magisterij na Sheffield Hallam University, Engleska, 2006; specijalizacija na Univerzitetu u Novom Sadu, Srbija, 2006; Univerzitet u Sarajevu, Predmeti: Psihologija u praksi Organizacijska psihologija Profesionalna orijentacija Kadrovska psihologija Psihologija religije Polja istraživanja: profesionalna orijentacija i selekcija, kroskulturalna komunikacija, rod i religija CV link:

13 viša asistentica mr.selvira Draganović ured: F 2.32 tel.: sdraganovic@ius.edu.ba Obrazovanje: doktorat u pripremi na Univerzitetu u Sarajevu, specijalizacija na Psihijatrijskoj klinici u Sarajevu, magisterij na Univerzitetu u Sarajevu, 2008, International Islamic University, Malezija. Predmeti: Psihopatologija Psihologija traume Mentalno zdravlje Psihoterapija Pozitivna psihologija Polja istraživanja: mentalno zdravlje, psihoterapija, psihopatologija CV link: viša asistentica mr. Alma Jeftiċ ured: F2.32 tel ajeftic@ius.edu.ba

14 Obrazovanje: doktorat u pripremi na Univerzitetu u Beogradu, Srbija; magisterij Univerzitetu u Sarajevu, 2009; Univerzitet u Sarajevu, Predmeti: Uvod u psihologiju I Uvod u psihologiju II Kognitivna psihologija Emocije i kognicija Psiholingvistika Eksperimentalna psihologija Statistika u psihologiji I Statistika u psihologiji II Uvod u organizacijsku psihologiju Metode istraživanja u psihologiji Polja istraživanja: kognitivna psihologija, emocionalno pamċenje,emocionalna inteligencija, psiholingvistika, upravljanje ljudskim potencijalima u državnim institucijama CV link: 12 I ciklus studija 12.1 Ciljevi i profil I ciklusa studija Glavni je cilj I ciklusa studija psihologije studentima pružiti mogućnost stjecanja općih i specifičnih kompetencija u oblasti psihologije. U tom smislu studenti će učiti o psihologiji kao disciplini, teorijskim perspektivama, principima i historijskim trendovima, detaljnije razumjeti uže naučne oblasti i upoznavati se sistraživačkim metodama i tehnikama. Program psihologije na IUS-u ima za cilj da kod studenata razvije vještine primjene znanja stečenih istraživanjama, rad sa klijentima te razumijevanjeponašanja pojedinaca i grupa u različitim socijalnim kontekstima. Osim toga, cilj nam je da kod studenata razvijamo profesionalne i lične kompetencije koje će ih pripremiti za rad u struci ili za nastavak obrazovanja te omogućiti im cjeloživotni lični razvoj. Poseban fokus bit će stavljen na razvoj vještina komunikacije, kritičkog mišljenja u razumijevanju kompleksnih psiholoških pitanja i primjeni etičkih i multikulturalnih principa.vrijeme potrebno za završetak I ciklusa studija je četiri studijske godine odnosno osam semestara. Vijeće fakulteta svaki semestar utvrđuje listu ponuđenih predmeta kojima se obezbjeđuje optimalna realizacija usvojenih nastavnih planova i programa na nivou semestra. Lista ponuđenih predmeta za svaki naredni semestar predstavlja optimalan broj obaveznih i izbornih predmeta u tom semestru. Time se studentu omogućava optimalno opterećenje, s jedne strane (prijava predmeta do 30 ECTS bodova), odnosno optimizacija opterećenja angažovanog nastavnog osoblja, s druge strane. U kontekstu realizacije nastave, ovo znači da se akademsko osoblje imenuje za naučne oblasti (veći broj predmeta) gdje se obavezni predmeti daju svake godine dok se izborni predmeti nude i realiziraju u skladu s iskazanim interesovanjem studenata. Nakon uspješnog okončanja I ciklusa student stječe pravo na dodjelu stručnog zvanja: bakalaureat psihologije

15 12.2 Predviđeni ishodi učenja I ciklusa studija Ishodi učenja I ciklusa studija formulirani su po uzoru na nacionalnu i internacionalnu praksu. Prilikom definiranja ishoda učenja studijskog programa psihologije uzete su u obzir jasne direktive EQF-a i NQF-a, postojeća praksa u BiH, potrebe društva, konsultirani su studenti, predstavnici poslodavaca i šire zajednice, inostrani i domaći eksperti. Ishodi učenja podijeljeni su u nekoliko kategorija: znanja koja studenti stječu sa završenim studijem, vještine (primjena znanja) te opće kompetencije koje mogu biti lične i profesionalne. Razumijevanje i osnovna znanja o prirodi psihologije kao discipline (pristupi, historijat i posebna pitanja u određenim psihološkim disciplinama). Studenti znaju objasniti glavne perspektive u psihologiji (npr. bihevioralne, biološke, kognitivne, evolucijske, humanističke, psihodinamske i socio-kulturalne). Svršenici programa mogu opisati osnovne karakteristike znanstvenog metoda kao i njegovu primjenu u psihologiji (kvantitativne, kvalitativne i eksperimentalne metode). Studenti usvoje osnovne koncepte, znanja i principe opće teorije, mjerenja i psihološkog testiranja i razumijevanja problema determiniranja pouzdanosti i valjanosti psiholoških mjernih instrumenata. ZNANJA Znanje i razumijevanje iz određenih užih teoretskih područja (opće psihologije, biološke, kognitivne, razvojne, socijalne i kros-kulturalne psihologije, psihopatologije, te psihologije ličnosti). Bakalaureati psihologije s našeg univerziteta prepoznaju situacijski kontekst, razumiju spolne i etničke razlike, status ljudi sa posebnim potrebama, te druge varijable koje su bitne u razumijevanju teorije mjerenja

16 Sposobnost analiziranja i kritičkog evaluiranja tačnosti zaključaka izvedenih tokom psiholoških istraživanja. Sposobnost interpretiranja glavnih pitanja u primijenjenim oblastima psihologije (npr. psihodijagnostika, savjetovanje, obrazovanje, socijalna psihologija, psihologija rada i organizacijska psihologija). Sposobnost primjene psihološke vještine u procjeni, tretmanu i evaluaciji klijenata i grupa. Vještina analiziranja kako psihološki principi mogu biti korišteni za objašnjenje socijalnih pitanja. VJEŠTINE (primjena znanja) Studenti mogu organizirati eksperimentalno i neeksperimentalno istraživanje koje uključuje primjenu statističkih i metodoloških znanja i kvalitativne analize. Primjena postojećih mjernih instrumenata i interpretacija rezultata. Svršenici I ciklusa konstruiraju mjerne instrumente, urade normativne analize mjernih instrumenata, evaluiraju postojeće mjerne instrumente (pouzdanosti, valjanost, objektivnost i osjetljivost). (OPĆE) KOMPETENCIJE PROFESIONALNE LIČNE Primjenjuju verbalne komunikacijske vještine i tehnike koristeći dva jezika (engleski i bosanski jezik). Primjenjuju etičke principe i profesionalnu etiku u svim aspektima nauke, psihološke prakse i istraživanja. Prepoznaju i poštuju ljudske različitosti i razumiju da psihološka objašnjenja mogu biti različita, što zavisi od kulture i konteksta. Koriste kritičko i kreativno mišljenje u radu i u cjeloživotnom učenju. Diskutiraju i koriste nepsihološke teoretske principe i pristupe (filozofiju, biologiju, sociologiju, antropologiju) u profesionalnom radu kao i svakodnevnom životu. Primjenjuju interpersonalne i timske radne vještine koje su neophodne za nastavak studija i buduće zaposlenje. Demonstriraju vještine prikupljanja informacija, vještine proučavanja bibliotečke i bibliografske građe, te čitanja i pisanja radova

17 12.3 Nastavni plan i program I ciklusa studija Psihologija (PSY) Grupa predmeta Univerzitetski predmeti Fakultetski predmeti Programski predmeti ECTS Naziv predmeta Kod predmeta Tip predmeta ECTS Engleski jezik ENG111 obavezni 4 Komunikacija i izvještavanje MAN111 obavezni 4 Matematika I MATH101 obavezni 6 Ekonomija ECON101 obavezni 6 Nauka i tehnologija HUM101 obavezni 6 Historija civilizacije HIST191 obavezni 6 Pravo i etika SPS103 obavezni 6 60 TURK111/ 2 Turski jezik I/Bosanski jezik I BOS111 obavezni Preduvjet TURK112/ TURK111/ 2 Turski jezik II/Bosanski jezik II BOS112 obavezni BOS111 Izborni izborni 6 Izborni izborni 6 Izborni izborni 6 Historija psihologije PSY205 obavezni 6 Mentalno zdravlje PSY304 obavezni 6 30 Psihologija komunikacije PSY418 obavezni 6 Izborni izborni 6 Izborni izborni Metode istraživanja u psihologiji PSY202 obavezni 6 PSY103 Statistika u psihologiji I PSY105 obavezni 6 PSY103 Statistika u psihologiji II PSY211 obavezni 6 PSY105 Socijalna i kros-kulturalna psihologija PSY301 obavezni 6 PSY103 Razvojna psihologija PSY302 obavezni 6 PSY103 Psihologija ličnosti PSY303 obavezni 6 PSY103 Organizacijska psihologija PSY311 obavezni 6 PSY103 Biološka psihologija PSY204 obavezni 6 PSY103 Kognitivna psihologija PSY305 obavezni 6 PSY103 Edukacijska psihologija PSY314 obavezni 6 PSY302 Psihodijagnostika PSY417 obavezni 6 PSY103 Psihopatologija PSY412 obavezni 6 PSY103 Psihometrija PSY329 obavezni 6 PSY211 Psihologija odrasle dobi i starenja PSY414 obavezni 6 PSY302 Eksperimentalna psihologija PSY402 obavezni 6 PSY211 izborni izborni 6 izborni izborni 6 izborni izborni 6 izborni izborni 6 izborni izborni 6 izborni izborni

18 izborni izborni 6 Izborni 18 izborni izborni 6 predmeti izborni izborni 6 Praksa 0 U skladu sa IUS procedurama i pravilima o obavljanju studentske prakse. Final project 6 položeni svi obavezni 6 Diplomski rad PSY490 predmeti total 240 Lista predmeta sa univerzitetske liste prikazana je u tabeli dolje: IUS Univerziteski predmeti Naziv predmeta Kod ECTS Obavezni univerzitetski predmeti 1 Engleski jezik ENG Ekonomija ECON Nauka i tehnologija HUM Matematika I MATH Komunikacija i izvještavanje MAN Historija civilizacije HIST Pravo i etika SPS * Bosanski jezik I BOS * Bosanski jezik II BOS * Turski jezik I TURK * Turski jezik II TURK Matematika II MATH102 6 Izborni univerzitetski predmeti 2 Fizika NS Hemija života NS Kontrukcione tehnologije ARCH Opća hemija NS Osnovni dizajn komunikacija ARCH Uvod u psihologiju PSY Uvod u vizuelne komunikacije VA Uvod u sociologiju SOC Uvod u političke nauke POLS Menadžment MAN Osnove međunarodnih odnosa IR Globalizacija i biznis ECON102 6 Lista fakultetskih predmeta data je u tabeli koja slijedi: FASS Fakultetski predmeti Naziv predmeta Kod ECTS Globalizam i glokalizam ANTH211 6 Kultura i oglašavanje CULT205 6 Akademsko pisanje ELIT201 6 Historija Balkana HIST202 6 Književnost u filmu LITE

19 Uvod u filozofiju POLS201 6 Politika i mediji POLS211 6 Historija psihologije PSY205 6 Mentalno zdravlje PSY304 6 Psihologija komunikacija PSY418 6 Socijalna teorija SOC201 6 Novi mediji I VA206 6 Slike sa porukom I VA207 6 Historija kinematografije I VA219 6 U tabeli koja slijedi prikazana je lista obaveznih programskih predmeta na studijskom programu psihologije: RB Naziv predmeta Kod predmeta ECTS Preduvjet 1 Metode istraživanja u psihologiji PSY202 6 PSY103 2 Statistika u psihologiji I PSY105 6 PSY103 3 Statistika u psihologiji II PSY211 6 PSY105 4 Socijalna i kros-kulturalna psihologija PSY301 6 PSY103 5 Razvojna psihologija PSY302 6 PSY103 6 Psihologija ličnosti PSY303 6 PSY103 7 Organizacijska psihologija PSY311 6 PSY103 8 Biološka psihologija PSY204 6 PSY103 9 Kognitivna psihologija PSY305 6 PSY Edukacijska psihologija PSY314 6 PSY Psihodijagnostika PSY417 6 PSY Psihopatologija PSY412 6 PSY Psihologija odrasle dobi i starenja PSY414 6 PSY Psihometrija PSY329 6 PSY Eksperimentalna psihologija PSY402 6 PSY211 RB Naziv predmeta Izborni predmeti Kod predmeta ECTS Preduvjet 1 Psihologija u praksi PSY200 6 nema 2 Adolescencija i kultura mladih PSY206 6 PSY Psihoterapija i savjetovanje PSY336 6 nema 4 Primijenjena psihologija ličnosti PSY403 6 PSY303 5 Primijenjena kognitivna psihologija PSY404 6 PSY305 6 Primijenjena edukacijska psihologija PSY405 6 PSY314 7 Pozitivna psihologija PSY406 6 nema 8 Psiholingvistika PSY407 6 PSY305 9 Sportska psihologija PSY408 6 nema 10 Dječija psihopatologija PSY409 6 PSY Psihologija umjetnosti PSY416 6 nema 12 Virtuelni razvoj mladih PSY419 6 nema 12 Stavovi i kolektivno ponašanje PSY420 6 PSY Psihologija religije PSY421 6 nema

20 15 Ppsihologija traume PSY422 6 nema 16 Intergrupni odnosi i ponašanje PSY432 6 PSY Kadrovska psihologija PSY434 6 PSY Emocije i kognicija PSY457 6 PSY Neuropsihologija PSY458 6 PSY Profesionalna orjentacija - Karijerno usmjeravanje PSY463 6 PSY Politička psihologija PSY464 6 nema 22 Obiteljska psihologija PSY465 6 nema 12.4 Uvjeti za upis i ponovni upis na I ciklus studijskog programa Za upis na I ciklus studija potrebno je da kandidat ima završeno srednje obrazovanje u četverogodišnjem trajanju što se dokazuje važećom diplomom. S obzirom da se nastava na Univerzitetu realizira isključivo na engleskom za upis na prvu godinu neophodno je posjedovanje naprednog znanja engleskog jezika koje se dokazuje posjedovanjem međunarodnog certifikata kao što je TOEFL, IELTS ili slično u skladu sa kriterijima utvrđenim općim aktima Univerziteta. Ukoliko ne posjeduju niti jedan od certifikata potrebnih za oslobađanje od obaveze polaganja Testa osposobljenosti vladanja engleskim jezikom (Proficiency exam), kandidati su obavezni položiti Proficiency Exam koji organizira Škola engleskog jezika (ELS) na Univerzitetu. Opći kriteriji za upis kandidata utvrđuju se konkursom koji se raspisuje prije početka svake akademske godine. Rangiranje kandidata može se vršiti na osnovu sljedećih kriterija: 1. prethodno ostvarenog uspjeha u srednjoj školi; 2. ostvarene ocjene na intervjuu koji se organizira prilikom apliciranja kandidata na konkurs; 3. bodova ostvarenih na Općem testu znanja koji Univerzitet održava u cilju ostvarivanja prava na stipendiju; 4. drugih kriterija koji se utvrđuju konkursom. Na formiranje konačne rang liste kandidata i prijem studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija utjecat će i uspjeh ostvaren tokom srednjoškolskog obrazovanja iz pojedinih predmeta i oblasti značajnih za odgovarajući studij. Kandidati iz Republike Turske obaveznisu, pored prethodno navedenih kriterija, položiti i prijemni ispit za dodiplomski studij (LYS-Lisans Yerleștirme Sinavi) te na istom ostvariti minimalan broj bodova propisan od strane nadležnog tijela za visoko obrazovanje Republike Turske, odnosno osvojiti minimalno 1000 bodova na SAT testu (Scholastic Aptitude Test/Scholastic Assesment Test). Studenti koji prelaze sa drugih visokoškolskih ustanova obavezni su priložiti zahtjev za upis (prijelaz) i uvjerenje o položenim predmetima (transkript položenih predmeta) na visokoškolskoj ustanovi sa koje prelaze. Zahtjev se prosljeđuje nadležnoj komisiji fakulteta. Nakon provedene procedure, dekan donosi konačno rješenje. Osoba koja izgubi status studenta na jednom od tri ciklusa studija može ponovno steći status pod uvjetom:

21 1. da Univerzitet ima prostorne i kadrovske uvjete za omogućavanje redovnog izvršenja obaveza studenta, 2. da student polaže ispite po nastavnom planu i programu koji važi u vrijeme ponovnog stjecanja statusa studenta, 3. da student nema neizmirenih finansijskih obaveza prema Univerzitetu. Uz zahtjev za donošenje odluke o ponovnom stjecanju statusa studenta, obavezno se prilaže obrazložen zahtjev. 13 II ciklus studija 13.1 Ciljevi i profil II ciklusa studija Glavni cilj II ciklusa studija programa psihologije je osposobiti studente za sistematično razumijevanje stečenih znanja iz psihologije te njihovo proširivanje iz oblasti kliničke psihologije i savjetovanja. Osim toga, studenti će razvijati osnovne vještine za procjenu, terapiju i intervenciju kao i za istraživanje iz oblasti kliničke psihologije. U okviru razvoja profesionalnih i ličnih kompetencija posebnu pažnju ćemo posvetiti razvoju sposobnosti studenata da integriraju nauku i praksu u procjeni, tretmanu i preventivnim intervencijama te razvijanju interpersonalnih vještina i vještine samostalnog učenja. Klinička psihologija je područje koje se bavi primjenom psihologije kao nauke u procjeni i tretmanu mentalnih poremećaja (Američko psihološko udruženje, 1991). Istraživanja iz oblasti kliničke psihologije bave se proučavanjem faktora koji su uzročnoposljedično povezani i utječu na pojavu, održavanje i tretman mentalnih poremećaja. Klinički psiholozi primjenjuju ta znanja u tretmanu različitih oblika psihopatologije u različitim uvjetima. II ciklus studija ovog programa bit će organiziran u skladu s općim aktima Internacionalnog univerziteta u Sarajevu kao i relevantnim zakonskim odredbama o visokom obrazovanju u BiH. Osnovna oblast II ciklusa bit će klinička psihologija i savjetovanje. II ciklus studija iz oblasti kliničke psihologije i savjetovanja zahtijeva intenzivnu praksu kao i izradu seminarskih radova i učešće u diskusijama. II ciklus traje jednu akademsku godinu tokom koje se ostvaruje ukupno 60 ECTS bodova što zajedno sa I ciklusom iznosi ukupno iznosi 300 ECTS bodova. Nastavni plan II ciklusa studija uključuje predmete, kliničku praksu i završni rad na temu iz oblasti kliničke psihologije. Predmeti II ciklusa koncipirani su kao obavezni i izborni predmeti. U grupi obaveznih nalaze se četiri predmeta od kojih se tri odnose na usvajanje naprednih znanja iz oblasti psihoterapije i savjetovanja a jedan iz oblasti istraživanja i akademskog pisma. U grupi izbornih predmeta ponuđeno je sedam predmeta od kojih student bira dva. Student ima mogućnost da ta dva predmeta bira i s drugih srodnih studijskih programa ili drugih visokoškolskih ustanova s kojima Univerzitet ima potpisan sporazum o zajedničkoj saradnji. Praksa Studenti II ciklusa studija iz kliničke i savjetodavne psihologije imaju obaveznu praksu od 15 ECTS bodova. Postoji nekoliko načina za realizaciju prakse a jedan od njih je praksa prema vlastitom izboru u jednoj od institucija u regionu. Koordinator programa posjeduje listu institucija koje nude mogućnost za obavljanje prakse. Unutar odabrane institucije imenuje se osoblje koje će biti odgovorno za dnevnu superviziju studenta. Student i supervizor u instituciji potpisuju ugovor o

22 obavljanju prakse s ciljem formalnog opisivanja zahtjeva prakse i praćenja uspješnosti realizacije prakse. Praksa unutar Univerziteta Univerzitet će omogućiti studentima da realiziraju praksu na jedan od sljedećih načina: - učešće na istraživačkim projektima u organizaciji IUS-a, - asistiranje u procesu izvođenja nastave na I ciklusa uz direktnu superviziju profesora, - rad u Psihološkom savjetovalištu sa studentima uz direktnu superviziju profesora. Bit će posebno podsticana međunarodna praksa s ciljem proširivanja perspektive studenata. U svakom slučaju, osoblje Univerziteta nadgledat će praksu na individualnoj razini ili grupnim sastancima. Završni (magistarski) rad Magistarski rad (15 ECTS bodova) omogućit će studentu da stekne iskustvo u implementaciji svih faza empirijskog istraživanja i primijeni stečena znanja i vještine u različitim predmetima kroz praksu. Cilj izrade završnog rada jeste podstaknuti studenta na samostalno rješavanje problema u okviru kompleksnih psiholoških pitanja. Student bira temu u skladu sa svojim interesovanjima i mentora prema broju istraživačkih radova u domenu odabrane specijalizacije. Student ima mogućnost da provodi istraživanje unutar institucije u kojoj je završio praksu. Postupak izrade i odbrane magistarskog rada detaljno je reguliran Pravilima studiranja za II ciklus studija na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. Postdiplomski studij: sažetak uvjeta za uspješno okončanje studija Kategorija Bilješka: Studenti trebaju položiti tri obavezna i dva izborna predmeta. Dva obavezna predmeta se tiču usvajanja naprednog znanja u oblasti psihoterapije i savjetovanja dok treći obavezni predmet podrazumjeva usvajanje istraživačkih vještina i znanja i akademskog pisanja. 30 Predmeti nivoa 500 ili više (najviše jedan predmet u vrijednosti od 6 ECTS studijskih bodova može biti U grupi izbornih predmeta ponuđeno je sedam predmeta, od kojih student bira sa nivoa 400. dva. Studentska praksa na II studijskom ciklusu podrazumjeva naučni rad ili kliničku i savjetodavnu kliničku psihološku praksu koja je izražena u vrijednosti od 15 ECTS 15 studijskih bodova. Naučni rad, praktični rad ili klinička praksa

23 15 Izrada završnog rada (u vrijednosti od 15 ECTS studijskih bodova) omogućava studentima da steknu iskustvo u implementaciji svih faza empirijskog istraživanja te primjene usvojeno znanje i vještine na različite predmete kroz praksu. Krajnji cilj izrade magistarske teze jeste da se studenti ohrabre da neovisno rješavaju probleme iz kompleksnih psiholoških oblasti. Studenti biraju teme u skladu sa svojim interesovanjima i uputama akademskog savjetnika. Studentima se pruža mogućnost da provedu istraživanje u okviru institucije u kojoj su obavljali praksu. Izrada magistarske teze 60 ukupno Nakon uspješnog okončanja II ciklusa studija psihologije na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu student stječe pravo na dodjelu akademske titule i zvanja magistra psihologije 13.2 Predviđeni ishodi učenja II ciklusa studija U II ciklusu ishodi učenja podijeljeni su u znanja koja studenti stječu tokom studija, vještine i kompetencije (lične i profesionalne): Pokažu sistematično razumijevanje znanja i prošire ih novim iz kliničke psihologije i savjetovanja. Demonstriraju znanje o trenutnim izazovima i kontraverzama u psihologiji. Primijene znanje u kreiranju istraživačkih projekata i pisanju akademskih radova ZNANJA Usvoje znanja o ulozi i primjeni savjetovanja i terapije u prevenciji i tretiranju tjelesnih oboljenja. Demonstriraju osnovna znanja o primjeni i ulozi farmakoterapije u kliničkoj psihologiji i savjetovanju. Usvoje napredna znanja iz najefikasnijih terapijskih intervencija. Pokažu znanje o značaju i podsticanju optimalnog razvoja pojedinaca, grupa i organizacija

24 Kritički razumiju spoznaje stečene u okviru osnovnih teorija i modela kliničke psihologije i savjetovanja te ih koriste u svrhu dijagnosticiranja i tretmana psiholoških poremećaja. Sprovode klinički intervju, demonstriraju vještinu pisanja anamneze i kliničke procjene. Demonstriraju sposobnost ranog prepoznavanja rizičnih faktora u oblasti mentalnog zdravlja i prevencije bolesti. VJEŠTINE (primjena znanja) Primjenjuju znanja o uzrocima traume, stresa i profesionalnog sagorijevanja i identificiranju i usmjeravanju najefikasnijih terapijskih intervencija. Sposobost primjene adekvatne terapijske tehnike u skladu sa specifičnostima razvojne dobi klijenta. Primjenjuju znanja iz oblasti metodologije istraživanja u vidu izrade vlastitog istraživačkog projekta koji predstavlja originalni doprinos specifičnom području kliničke psihologije. Razviju vještine primjene specifičnih tehnika u savjetovanju i terapiji. Sposobnost kritičke analize savremenih kontraverzi u istraživanju aspekata cjeloživotnog razvoja i primjene istog u savjetovanju i terapiji. (OPĆE) KOMPETENCIJE PROFE- SIONALNE LIČNE Ponašanje u skladu sa etičkim kodeksima i principima profesionalnosti u kliničkoj praksi i istraživanju, uključujući i osjetljivost prema pitanjima različitosti. Studenti će imati sposobnost integracije nauke i prakse u procjeni, tretmanu i preventivnim intervencijama. Studenti će steći kompetencije da kritički razmišljaju o širokom spektru problema iz oblasti psihologije i drugih srodnih oblasti, te da donose sudove o različitim etičkim i socijalnim problemima u okviru specifičnog konteksta. Studenti će biti kompetentni da razumiju i kritički analiziraju nalaze istraživanja u oblasti kliničke psihologije i savjetovanja. Studenti će steći interpersonalne vještine i vještine samostalnog i timskog rada kao i vještine učenja primjerene različitim kontekstima zaposlenja i/ili nastavka studija Nastavni plan i program II ciklusa studija Pregled predmeta II ciklusa programa psihologije predstavljen je u tabeli ispod: Predmetna grupa obavezni ECTS 33 Postdiplomski studij na Studijskom programu psihologije Šifra Tip predmeta Naziv predmeta predmeta ECTS Preduvjet PSY510 Napredna psihoterapija i savjetovanje obavezni 6 PSY412 PSY511 Klinička psihopatologija obavezni 6 PSY412 PSY514 PSY513 Dizajn istraživanja i akademsko pisanje u psihologiji obavezni 6 Istraživacka aktivnost ili klinička (savjetodavna) praksa obavezni PSY202, 105, 211

25 izborni 12 PSY512 Klinički intervju i procjena izborni 6 PSY336 PSY515 Napredna edukacija iz terapeutskih intervencija izborni 6 PSY516 Psihologija djetinstva i adolescencije II izborni 6 PSY517 Primijenjena klinička gerontologija izborni 6 PSY518 Zdravstvena psihologija izborni 6 PSY519 Klinička psihofarmakologija izborni 6 PSY520 Mentalna zdravlja i prevencija II izborni 6 PSY521 Trauma, stres, suočavanje, profesionalno sagorijevanje izborni 6 Magistarska teza 15 ukupno 60 PSY522 Savjetovanje i terapija iz razvojne perspektive izborni 6 Magistarska teza obavezni 15 Ukupan broj ECTS bodova II ciklusa studija= 60 ECTS bodova Ukupan broj ECTS bodovas I ciklusom = = 300ECTS bodova Uvjeti za upis i ponovni upis naii ciklus studija Pored općih zakonskih uvjeta, pravo upisa na drugi ciklus studijskog programa imaju kandidati sa završenim prvim ciklusom studija, odnosno kandidati koji su ostvarili 240 ECTS bodova te kandidati koji su završili dodiplomski studij po predbolonjskom sistemu obrazovanja. Za upis na II cikluspsihologije prihvatljivi su oni kandidati koji su uspješno okončali dodiplomski studij i stekli stručno zvanje bakalaureata iz oblasti psihologijeili drugih srodnih naučnih oblasti. Da bi ispunili uvjete za upis, studenti su dužni dokazati da posjeduju napredno poznavanje engleskog nekim od međunarodno priznatih certifikata ili uspješnim polaganjem testa osposobljenosti na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (Proficiency Exam), u skladu sa općim aktima Univerziteta. Osim toga,za dokazivanje naučno-stručne osposobljenosti za nastavak II ciklusa studija Univerzitet može zahtijevati i polaganje posebnog testa ili intervjua. Rangiranje kandidata za upis na II ciklus studija može se vršiti na osnovu sljedećih kriterija: 1. ostvarenog uspjeha na prethodnom ciklusu studija; 2. prolazne ocjene na intervjuu odnosno ispitu koji se organizira prilikom apliciranja kandidata na studij; 3. drugih kriterija koji se utvrđuju konkursom. U slučaju kada je broj kandidata koji su ispunili formalne uvjete za upis veći od predviđenog broja kandidata za upis, prednost imaju oni kandidati koji su prema stečenom uspjehu u prethodnom ciklusu studija i na osnovu postignute ocjene na intervjuu ostvarili veći broj bodova

26 14 III ciklus studija 14.1 Ciljevi i profil III ciklusa studija Cilj doktorskog studija jeste da osposobljava psihologe za najsloženije naučno-istraživačke i stručne poslove, samostalno bavljenje znanstvenim radom te za akademsku i profesionalnu karijeru. Program pruža mogućnost stjecanja naprednih znanja iz različitih oblasti psihologije, kao što su: metodologija psiholoških istraživanja, kognitivna psihologija, socijalna psihologija, psihologija cjeloživotnog razvoja, klinička i savjetodavna psihologija te psihologija rada i organizacijska psihologija. Kandidati imaju obavezne predmete iz oblasti istraživačkih metoda i etičkih pitanja te izborne predmete iz oblasti njihovog interesovanja koji su usko vezani za oblast istraživanja u okviru doktorske teze. Poseban naglasak stavlja se na intenzivan rad s mentorom usmjeren na uže znanstveno područje interesovanja studenta. Od kandidata se očekuje da rezultate svog istraživanja objavi u naučnim žurnalima te domaćim i međunarodnim naučnim skupovima. Doktoranti će imati mogućnost da pod nadzorom profesora učestvuju u realizaciji nastave na I i II ciklusu studija. Na taj način pružit će se i dodatna mogućnost doktorantima da jačaju svoje istraživačke kompetencije. Važan dio studija je istraživački rad koji čini osnovu doktorske teze i odvija se pod direktnim mentorstvom profesora, ali u velikom dijelu treba predstavljati samostalan rad doktoranta i istraživanje u do sada neistraženim područjima. Kod izbora teme doktorske disertacije vodit ćemo se sljedećim principima: originalnost istraživačkog projekta, doprinos unapređenju nauke, aktuelnost teme, doprinos rezultata istraživanja Posebno držimo važnim razvoj ličnih i profesionalnih kompetencija doktoranta koje će se usvajati kroz realizaciju nastave, individualne i grupne konsultacije, radionice, istraživački rad te izradu doktorske teze. III ciklus traje tri studijske godine (šest semestara) i vrednuje se s 180 ECTS bodova. Doktorska teza nosi 120 ECTS bodova. Doktorski studij: sažetak uvjeta za uspješno okončanje studija Kategorija ECTS Bilješka: Predmeti Naučni rad 60 (Istraživački seminar) Doktorska 120 teza Ukupno 180 III studijski ciklus na Studijskom programu psihologije traje tri godine (šest semestara) i vrjednovan je sa 180 ECTS studijskih bodova. Kandidati trebaju položiti tri obavezna predmeta i sedam izbornih. Doktorska teza se vrjednuje sa 120 ECTS studijskih bodova. Nakon uspješnog okončanja III ciklusa studija student stječe pravo na dodjelu akademske titule i naučnog zvanja doktora nauka iz oblasti psihologije